Većina ljudi često razmišlja o nečemu drugom nego o onom što zaista radi i to ih općenito čini nesretnima, pokazala su nova istraživanja.

Postoji velika šansa da je upravo sada vaš um negdje odlutao! Istraživanja su pokazala da gotovo polovicu svog vremena ljudi provode razmišljajući o nečemu drugom od onog što zaista radi u datom trenutku. I iako su mnoga maštarenja možda i ugodna, veća je vjerojatnost da bi osjećaj sreće iskušavali kada bi svu svoju pozornost usmjerili na ono što upravo radimo.

Picture
Ljudi kojima je um često isključen, odvojen od stvarnih aktivnosti općenito su manje sretniji od onih kojima je pozornost u potpunosti na onome što rade u datom trenutku i to bez obzira na aktivnosti ili vrstu aktivnosti i sadržaj misli u tom trenutku. Prijašnje studije dokazale su da depresivni ljudi imaju velikih problema s pozornošću, no nove studije ukazuju da upravo isti problem imaju ljudi kojima um stalno producira misli.

Većina ljudi smatra da postizanje sreće ovisi o odabiru prave aktivnosti i vanjskog doživljaja tih iskustva. No, od same vrste aktivnosti puno je važnije koliko često niste u sadašnjem trenutku dok činite tu aktivnost i o čemu razmišljate dok to radite, pokazali su podaci istraživanja s Harvarda. Kad biste zaista bili fokusirani na sadašnji trenutak, na stanje „ovdje i sada“, na ono što trenutačno radite, iskušavali biste puno više zadovoljstva iz iskustva kojeg upravo proživljavate, bez obzira o kojoj aktivnosti se radi.

Maštanje je vrlo korisna ljudska spobnost koja otvara svijet mogućnosti. Razmišljamo o našoj prošlosti, maštamo o budućnosti te imaginiramo stvari koje se možda nikada neće dogoditi i na taj način naš život postaje bogatiji. Kreativnost raste, nove ideje izranjanju, no koliko nas stvarno razmišljanje i maštarenje čini sretnim?

Kako bi dali odgovor na to pitanje, ekipa s Harvarda razvila je zanimljivu iPhone aplikaciju (možete ju pronaći na TrackYourHappiness.org) koja je sastavni dio istraživanja u tijeku na tu temu, a koja pinga (bocka, poziva) korisnike u različita vremena u toku dana. Korisnik na listi od 22 aktivnosti bira aktivnost koju on upravo čini u tom trenutku. Pored drugih pitanja, aplikacija pita korisnika da li razmišlja još o nečemu drugom dok obavlja tu aktivnost i ako da, jesu li te misli pozitivne, negativne ili neutralne. Korisnik također ocijenjuje koliko se sretno osjeća obavljajući tu aktivnost. Sukladno podacima objavljenim u časopisu Science na uzorku od 2.250 ljudi, pokazalo se da su ljudi gotovo 47% vremena razmišljali o nečemu drugom od onog što su radili u tom trenutku.

Podaci su pokazali da se razmišljanje najčešće događa za vrijeme osobne higijene kao što je pranje zubiju i tuširanje, a najmanje za vrijeme seksa u kojoj je postotak pao na samo 10%. Naravno, korisnicima je rečeno da o aktivnosti odgovore čim budu u mogućnosti. Za sve druge aktivnosti, postotak razmišljanja je bio veći od 30%. To dovoljno govori kako je razmišljanje masovno stanje uma kod ljudi.

Na skali od 100 bodova za osjećaj sreće, u prosjeku ocijena je bila za 9 bodova manja kada su razmišljali o nečemu drugom. Naravno, osjećaj sreće je bio puno niži kada su ljudi razmišljali o negativnim ili neutralnim temama, no ugodne i pozitivne misli nisu puno pomogle, ocijena je i dalje bila niska.

Načelno, razmišljanje nije loše ako je kvalitetno, a to znači fokusirano. Ponekad, nam maštarenje može donjeti kreativne ideje i rješenje nekog problema, no pitanje je koliko smo sposobni prepoznati kvalitetne informacije u moru misli koje producira naš um. Stvar je fokusa... ako stalno razmišljamo o nekom problemu tada nam se to i događa. Stoga, važno je moći prepoznati defokusiranost i upravljati tim stanjem. Tu nam mogu pomoći aktivnosti kao što su meditacija i joga koje umiruju um i usidruju ljude u sadašnjost.

Ako nismo „ovdje i sada“ u aktivnosti koju baš sada radimo, ma koja god da ona bila, tada tu aktivnost ne obavljamo kvalitetno. Svako razmišljanje o nečem drugom na dubinskom nivou svijesti proizlazi iz osjećaja dosade, nedostatka, težnje da smo negdje drugdje ili za nečim boljim, a upravo na tome nam je onda naša pozornost – na negativnim osjećajima. Čak i ako imamo ugodne misli, prividno ćemo se možda osjećati zadovoljno i sretno. No u stvarnosti ti osjećaji će izostati, jer kad maštarenju dođe kraj, preplaviti će nas stvarni osjećaji koji stoje iza scene svih tih misli.

Share |
1 Comment
 
 
Picture
Kad krećemo učiti ili raditi nešto, osobito ono što smatramo napornim ili nešto što nam je novo, tada najčešće kažemo ili pomislimo: moram se koncentrirati. I tada obično počnemo intenzivno razmišljati i tjerati sebe na to da se moramo usredotočiti na predmet naše radnje. Vrlo često je to jedna tenzijska radnja i moramo uložiti jako puno napora da bi se koncentrirali. Ono što se najčešće događa kao posljedica je brzo umaranje i ne možemo ostati jako dugo koncentrirani.

Kad smo fokusirani, kad nečemu dajemo potpunu pozornost, to je sasvim nešto drugo. Tada ne osjećamo kojom brzinom vrijeme teče, već nam vrijeme jako brzo prođe, a da ga nismo niti svjesni, kreativni smo, ide nam s lakoćom i uživamo u tome što radimo.

Uzmimo primjer učenja. Mislim da smo svi sami svjedoci sljedećeg primjera... trebamo naučiti neko gradivo, onda prvo krenemo s pripremama. Pa počnemo planirati: danas ću naučiti 30 stranica, a učiti ću 3h, to nije tako strašno, a najbolje je da krenem za nekih sat vremena, jer je to najbolje vrijeme kad prođe emsija koju ipak želim pogledati. I što se onda dogodi? Ili počnemo mukom učiti pa ne naučimo tih 30 stranica ili prođemo tih 30 stranica ali ne znamo što smo učili ili se sjećamo samo nekih dijelova ili što isto vrlo često radimo odlučimo da ćemo to odradti sutra, jer sad nema smisla i bolje je da sutra prođemo 60 strnica, onako odjednom nego da sam učimo dio po dio. I tako se unedogled zavaravamo, nalazimo stotine razloga zašto ovako ili onako i na kraju se to učenje pretvori u veliku muku i frustraciju... i što je najbolje uložili smo jako puno vremena, truda i energije, rezultat je nikakav – nismo naučili.

Kad smo fokusirani priča je sasvim drugačija. Fokus je alfa stanje uma i kada je sva naša pozornost usmjerena na sadržaj učenja, a ne na to kako i koliko ćemo učiti. Tu nema misli koje nisu predmet tog učenja, vrijeme brzo prolazi i ne osjećamo kako prolazi te s užitkom „gutamo gradivo“ i na kraju sve znamo s razumijevanjem. Vjerujem kako se svima vama barem jednom, a zasigurno i puno puta, dogodilo iskustvo fokusa.

U konačnici tako smo cijelo vrijeme funkcionirali dok smo se igrali kao djeca... uživali smo u tome i uopće nas nije bilo briga što drugi misle i što se događa okolo nas. Alfa stanje uma nam je bilo sasvim prirodno i stalno prisutno. Dakle, kad smo fokusirani, tada smo kreativni i bolje pamtimo. Razvijati fokus može nam donijeti ogromne dobrobiti, jer upravo imanje potpune pozornosti kada radimo bilo što u životu omogućuje nam uspjeh i zadovoljstvo.

Share|
Add Comment
 
 
Ljudi smo s ogromnim umnim potencijalom. Zanimljivo je, mogu se prisjetiti i sama, kako su nas u djetinjstvu uglavnom učili da trebamo slušati odrasle, osobito starije ljude, jer su oni mudriji, iskusniji i slično. No, pitanje je: ako su oni mudriji zbog svog iskustva kako su to postali? Jesu li i oni slušali druge? Ako jesu, od kuda onda ta mudrost potječe, tko je onda bio taj „prvi“ koji je upotrijebio svoj mozak? Ako nisu, zašto su oni smjeli upotrijebiti svoj mozak, a ja ne smijem?
 
Picture
Kako bismo bili iskusniji moramo sami proći i proživjeti određena iskustva. Da bi mogli učiti, odlučivati, komunicirati itd. trebamo koristiti svoj mozak. Naravno da mnogi odrasli sa sobom nose određene mudrosti i u redu ih je poslušati, no važno je i bit svega da sami kreiramo svoje mišljenje i vlastito iskustvo. Upravo sprječavanjem da sami donosimo odluke i imamo vlastite stavove koji se naravno razlikuju među ljudima, mnogi od njih vrlo vjerojatno i od naših roditelja, baka, djedova i drugih nama bliskih osoba, mi blokiramo korištenje našeg umnog potencijala.

Ima jedna fenomenalna uzrečica koju često roditelji ili bake i djedovi znaju reći djeci: „Nemaš što ti koristiti mozak, samo moraš slušati mene!“ ili „Nije me briga za tvoje mišljenje!“ Nažalost, cijeli sustav odrastanja je poprilično usmjeren na to da ne trebamo koristiti svoj mozak. Čak i u školi gdje govore o tome kako se učenjem razvija naš mozak, profesori nam kažu što i kako trebamo naučiti. Nije važno jel razumijemo ili koliko je to korisno, već važno je jel znamo točno određeno gradivo ili ne. Na poslu često možemo čuti: „Nisi ovdje da misliš već da radiš što ja kažem“. Pa čemu služi onda naš mozak?! 

Stoga moj savjet vam je: koristite svoj mozak što više možete. Svi smo mi jedinstvena bića i naš život je u našim rukama. Također, potičite i druge da ga koriste... primjerice svoju djecu ili ukoliko radite na nekoj rukovodećoj poziciji i upravljate s ljudima, dozvolite im i potičite ih da upotrebljavaju svoj mozak... otpustite tog control freaka koji silno želi upravljati čak i tuđim mišljenjima. U poslu donosite poslovne, a ne emocionalne odluke. Možda se nećete slagati s drugima ili se drugi neće uvijek slagati s vama... no, svatko ima pravo na svoje mišljenje kao i pravo donijeti odluku o svom životu.


Share|
Add Comment
 
 
Picture
Cijela propagandna industrija zasniva se na znanju na koji način se televizija koristi za lansiranje podsvjesnih sugestija skrivenih u reklamama. Oni jako dobro znaju kako iskoristiti pasivno, sugestibilno stanje uma gledatelja televizije koji je spreman upiti sugestije unutar samo nekoliko sekundi gledanja televizije. Oglašivači samo trebaju pokazati svoju marku preko cijelog ekrana i tada pokušati gledatelju asocirati proizvod s nečim pozitivnim. 

Što zapravo prodaju reklame? One prodaju vizije, koncepte uspjeha, ljubavi, vrijednosti i seksualnosti. Jeste li znali da su tinejdžeri izloženi utjecaju preko 3000 reklama dnevno, a prosječna odrasla osoba provede godinu do osamnaest mjeseci života gledajući reklame na televiziji? Jednostavno, reklame su posvuda okolo nas... osim na televiziji reklame susrećemo na internetu, radiju, ulici, u školi, kod kuće, kod prijatelja itd. 

Naravno, nisu sve reklame namijenjene svima već točno pogađaju određenu ciljnu publiku. Malo razmislite, kako reklame utječu primjerice na samopouzdanje? Negativno zar ne, sugerirajući što je pojam ljepote, uspjeha i sreće, a vama baš to nedostaje.... Ili koja nerealna očekivanja stvaraju posebno kod mladih ljudi?

Stoga promislite o reklamama i budite kritični... koju poruku nam zaista šalju? Bez obzira na sve, nitko, pa niti reklama, ne može nas natjerati da nešto kupimo što ne trebamo... dobro promislite što trebate... sami određujte svoje vrijednosti i životni stil...

Pogledajte primjere kako reklame mogu utjecati na nas:
Share |
1 Comment
 
 
Picture
Kao što sam u ranijem postu pisala, televizija je odličan alat za programiranje uma. Tako se televizija koristi za lansiranje podsvjesnih sugestija... riječi i fraze se vješto koriste kako bi utjecali na naše misli. Pa tako pod utjecajem raznih reklama, emisija, filmova kreiramo mišljenja, pa čak i vjerovanja o tome što je lijepo, ružno, dobro, loše. Također, prikazivanjem svijeta slavnih i bogatih instalira nam se osjećaj kako smo „mali“, nemoćni i prepuni nedostataka.

S druge strane, mislimo kako nam gledanje televizije ne šteti, jer znamo da to što gledamo nije realno... No, jeste li znali da naš podsvjesni um vjeruje kako to jest realno? Sjetite se činjenice kako informacije koje gledamo na televiziji primamo i doživljavamo putem emocija, a podsvjesni um te impulse prima kao i kad su se oni manifestirali u stvarnim događajima u životu. Primjerice, to je razlogom zašto naše srce ubrzanije tuče kad gledamo horor film.

Pa upravo na ovaj način moguće je manipulirati masama ljudi. Izazivanje osjećaja straha jedan je od najučestalijih oblika manipulacije svjetskih vođa i korporacija. Primjerice, isti oni koji nas upozoravaju da se čuvamo od terorista, ubojica, kradljivaca i sl. nude nam i rješenja kako se zašititi... naravno, kad čovjeka obuzme strah od nečega, onda je spreman zaštiti se na bilo koji način... i tako postaje žrtvom manipulacije. Inače jako puno stvari u materijalističkom svijetu izgubilo bi smisao...

Ljudi su navikli gledati vijesti, jer kažu da je normalno znati što se događa okolo nas, u našem životu! Napeto slušaju emisije, što će reći „uspješni“ i „poznati“ ljudi. I bez ikakvog dokaza jel se nešto doista dogodilo ili nije spremni su vjerovati u nešto, pa čak i ulaziti u konflikte s drugima diskutirajući i uvjeravajući ih kako su oni u pravu... i nažalost, to im postaje smisao života, bez obzira što je su to sve samo informacije koje su vidjeli i čuli... to postaje njihova realnost.

Razmislite, koji je vaš smisao života? Koje su vaše životne vrijednosti? U što vjerujete, a niste nikada iskusili? Tko ili što je za vas dobro, a što loše, jer tako mislite... i zašto tako mislite?
Share|
Add Comment
 
 
Picture
Televizija je odličan primjer kako utjecati na naš um. Dokazano je kako se gledanjem televizije naš um pomiče na alfa frekvenciju, dakle u stanje uma programiranja i reprogramiranja, pa upravo iz tog razloga gledanjem televizije izlažemo se mogućnosti da ona počne upravljati našim umom. 

Dok s jedne strane alfa stanje uma donosi niz dobrobiti kao što su opuštanje i povećanje svjesnosti, fokusa, kreativnosti itd, previše vremena provedeno u alfa stanju gledajući televizju može uzrokovati sanjarenje i dekoncentraciju. Istraživanja su pokazala da je gledanje TV-a slično kao da zurimo u prazan zid nekoliko sati... možete li to zamisliti?

Osobno volim i uživam ponekad pogledati neki dobar film, dokumentarac ili seriju. No važno je da osvijestimo i razumijemo što se događa s našim umom kad dugo gledamo televiziju kako bi mogli upravljati i odlučiti što i koliko ćemo konzumirati tu aktivnost.

Dakle, prije svega gledanje televizije pomiče naš mozak u svojevrsno hipnotičko stanje koje omogućuje jednostavan pristup našem podsvjesnom umu i naš um je otvoren za primanje sugestija. Zatim, dok gledamo televiziju aktivnost mozga se s lijeve strane premješta u desnu stranu mozga. To je dosta važno, jer lijeva strana mozga je zadužena za logičko promišljanje što znači da informacije koje primamo gledanjem televizije mi ne analiziramo logički, već ih doživljavamo putem emocija (desna strana mozga).

Također, aktivna desna strana mozga potiče tijelo na izlučivanje endorfina (prirodni sedativ sličnih karakteristika kao heroin) koji potiče stanje u kojem se osjećamo dobro. Zbog toga postoji mogućnost da postanemo ovisnici gledanja televizije ukoliko to prakticiramo svakodnevno. Jednostavno, postat će navika za naš mozak.

Stoga,  televizija je odličan alat za programiranje uma, jer ona kontrolira što nam ulazi u um. Reklame, vijesti, emisije, filmovi, serije... sve te slike, riječi, zvukovi... koja razmišljanja kreiramo? Koja vjerovanja? Koje životne vrijednosti?
Share|
Add Comment
 
 
Picture
Većinu našeg budnog dana provodimo u beta stanju uma... mozak nam je hiperaktivan, intenzivno razmišljamo, napeti smo... želimo se odmoriti. Kako bi se opustili i obnovili, možemo to učiniti svjesnim ulaženjem u alfa stanje. Samo mali odmak od stresa može nam donijeti ogromne dobrobiti... prije svega osjećat ćemo se bolje i nećemo gomilati napetost u sebe.

No, teško nam se samoinicijativno pomaknuti u stanje opuštenosti kad radimo ili učimo, osobito ukoliko nismo izvježbali mozak i ne prepoznajemo razliku između beta i alfa stanja uma. Ipak ono što možemo napraviti odmah sada, na svom radnom mjestu i što ne zahtijeva puno vremena je kratka alfa relaksacija.

Sve što trebate napraviti je odvojiti 10 minuta vremena u kojima ćete biti sami, uključiti lagano zvučnike i s potpunom pozornošću gledati ovaj film alfa relaksacije... ukoliko imate stereo slušalice, još bolje – stavite njih i jednostavno uživajte... ovu alfa relakaciju možete napraviti svaki puta kada osjećate stres i napetost... uživajte...
Za gledanje videa na YouTubu i preko cijelog ekrana kliknite na: http://www.youtube.com/watch?v=lQqTUbQkg28
 
Share|
Add Comment
 
 
Picture
Binauralni ritmovi se tradicionalno koriste za opuštanje, meditaciju i postizanje dubokog sna. Sve većim znanstvenim otkrićima, binauralni ritmovi ušli su i u svijet metafizike i kvantnih realnosti. Pokazalo se kako su efikasan alat u području osobnog razvoja, jer pospješuju procese promjene vjerovanja i emocionalnih stanja na dubljim nivoima svjesti, te djeluju na poboljšanje energetskog stanja. 

Naime, pomoću njih na jednostavan i prirodan način možemo ući u stanje meditacije, sna, transa i kreativnosti. Upravo zato binauralna glazba se koristi prilikom primjena raznih tehnika i metoda kojima se pospješuju promjene, transformacije u životu. Također, s ciljano napravljenom binauralnom glazbom možemo poboljšati svoj fokus, učenje, svjesnost, nivo energije i motivaciju.

Za najbolji učinak slušanja binauralne glazbe koristite stereo slušalice i mjesto gdje se možete opustiti...

Iskusite alfa, theta, delta stanje uma binauralnom glazbom vrhunskog glazbenika Etne na www.etnamusic.net
Share|
Add Comment
 
 
Moždani valovi su obrasci električnih valova koji se nalaze u mozgu svake osobe i oni određuju u kakvom stanju se nalazi naš um. Moždani valovi dijele se u 4 osnovne kategorije: beta, alpha, theta i delta. Pa idemo vidjeti kakvo stanje uma iskušavamo u pojedinoj kategoriji.
Picture
Beta - moždani valovi kreću se od 14 do 30 ciklusa u sekundi. To je stanje svjesnosti, budnosti, odnosi se na svakodnevne radnje i pozornost je na vanjskom svijetu. Na ovom nivou mi analiziramo, procjenjujemo, intenzivno razmišljamo... hrpetina misli nam prolazi kroz um. Za aktivnosti na ovom nivou potreban nam je visok stupanj koncentracije i mentalni napor. Također, beta nivo je povezan s kordinacijom pokreta i vida. Ovaj nivo uma još nazivamo linerani um, on je vrlo ograničen, jer je socijalno uvjetovan. 

Alpha - moždani valovi kreću se od 8 do 13 ciklusa u sekundi. Ovo je stanje opuštene, ali budne, proširene svjesnosti. Na ovom nivou iskušavamo relaksaciju, vizualizaciju, kreativnost... osjećaj mira i blagostanja. Ovo je nivo programiranja i reprogramiranja, na njemu se nalazi naša memorija i programi naših sustava vjerovanja zbog kojih ulazimo u realnosti koje iskušavamo – naša podsvjest. Ovo je prirodno stanje uma te djeca do 7 godine života isključivo funkcioniraju na alpha nivou uma koji je bez barijera, pa se zato praktički cijeli naš život iskreira u tom periodu života. Inače, 8 Hz je ritam moždanih valova kad su naša lijeva i desna strana mozga savršeno sinkronizirane i to budi onaj dio mozga koji inače ne koristimo.

Theta - moždani valovi kreću se od 4 do 7 ciklusa u sekundi. Ovo je stanje sanjanja i duboke relasacije, stanje meditacije i intuicije. Na ovom nivou nalaze se sve informacije iz svih kvantnih realnosti, možemo slobodno reći iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, pa je upravo ovo nivo gdje se događa fenomen deja vu, kad sanjamo nešto što se dogodilo ili će se dogoditi, i sl. Ovo je također prirodno stanje uma i zato je moguće u njemu bivati svjesno. Kad dosegnemo ovaj nivo uma, mi gubimo osjećaj tijela, ulazimo u kvantne realnosti i možemo crpiti informaciju koju god želimo (remote viewing).

Delta - moždani valovi kreću se manje od 4 ciklusa u sekundi. Ovo stanje je stanje dubokog sna bez snova i povezano je s iscjeljenjem i regeneracijom. Na ovom nivou tijelo spava no um radi i tu se događa remote influencing – stanje naše nesvjesne aktivnosti na kojem se događa manifestacija bilo koje kvantne realnosti koju onda iskušavamo na beta nivou. Kao i alpha i theta, ovo je također prirodno stanje uma u koje možemo ući na svjestan način.

Alpha, theta i delta stanje uma su bitni za upravljanje našim realnostima. Stoga je za početak ovladavanje alfa stanjem od izuzetne važnosti, jer se na njemu nalaze svi naši programi, svi naši obrasci i kompletna operativna sposobnost.

Iskusite alfa stanje uma s ovom prekrasnom glazbom s binauralnim ritmovima vrhunskog glazbenika Etne klikom na www.etnamusic.net/binauralalbums/aloha
Share |
Add Comment
 
 
Picture
Dugogodišnja znanstvena istraživanja pokazala su da promjena moždanih valova utječe na promjenu u našem umu, emocijama, vjerovanjima i u našem tjelesnom stanju. Vjerovali vi to ili ne, no promjena moždanih valova uzrokuje kemijsku reakciju odnosno promjenu u fizičkom tijelu i utječe na promjenu na psihičkom nivou.

Također, jednako kao što je važno otkriće o povezanosti moždanih valova i našeg psihičkog stanja, znanost je otkrila i da točno određena frekvencija moždanih valova odgovara točno određenom mentalnom, psihičkom i emocionalnom stanju. I što je najbolje, danas je poznato kako utjecati i stvoriti ta stanja moždanih valova. Jedan od načina je korištenje binauralnih ritmova.

Efekt binauralnih ritmova otkrio je profesor sa Sveučilišta u Berlinu, Heinrich Wilhelm Dove 1839. godine. No iako su od tada vođena istraživanja o tome, ova tema je tek znanstevno postala aktualna 134 godine kasnije s objavljivanjem znanstvenog članka biofizičara Geralda Ostera koji je iznio ta vrlo važna otkrića i dokaze na tu temu (časopis: Scientific American, 1973.g.).

Klinički je dokazano da kada različite zvučne frekvencije šaljemo u naš mozak odvojeno kroz svako uho, kao putem stereo slušalica, lijeva i desna polutka mozga funkcioniraju zajedno i čuju signal koji je nazvan binauralan otkucaj, a koji pulsira na točnoj matematičkoj razlici između ta dva različta zvučna tona. Primjerice, ako je istovremeno signal od 100 titraja u sekundi ušao kroz lijevo uho, a signal od 110 titraja ušao kroz desno uho, ono što ćemo stvarno čuti biti će ritmička, odgovarajuća pulsacija, koja otkucava na 10 titraja u sekundi što odgovara alfa stanju uma.

Znači, na ovaj način možemo uvesti aktivnost mozga u specifično stanje svijesti. Prirodno i bez napora, naša moždana aktivnost klizi u ritam sa tom frekvencijom i unutar nekoliko minuta, zvučne frekvencije počinju balansirati lijevu i desnu polovicu našeg mozga i kad dođe do sinkronizacije moždanih polutki, naš mozak ulazi u određeno stanje. To stanje mozga ovisi o frekvenciji moždanih valova, pa se upravo određene frekvencije koriste u stvaranju glazbe s ciljanim učinkom – za meditaciju, relaksaciju, kreativnost, fokusiranje, učenje itd.

Stoga, uživajte u prelijepoj glazbi s binauralnim ritmovima vrhunskog glazbenika Etne na   www.etnamusic.net ..... doživite Etna glazbu u ovom prekrasnom videu:
Share|
Add Comment